Paradajz drvo

Paradajz drvo

Paradajz drvo je višegodišnja bilja, smatra se da je njeno porijeklo sa Novog Zelanda, gdje je nazvan Tomarilo, i po prirodi radi se o subtropskoj biljci.

Međutim, menadžer poljoprivrenog odeljka  Disney World-a na Floridi Jong Huang sadmicu drveta je donio  iz Kine, gdje je njegov uzgoj odavno poznat. Ukrštanjem novozelandske voćke i klasičnog paradajza nastalo je “Oktopod drvo” i širi se kao tamarilo, stim da rađa daleko ukusnije plodove.

Radi se o dosta otpornoj biljci koja uspijeva na svim nadmorskim visinama.Ova biljka je otporna i na blaže mrazeve, i poželjno je da na mjestu uzgoja temperatura ne pada ispod 10 stepeni iznad nule. U slučaju smzavanja kod biljke dolazi do stradanja mladih izdanaka, a dok srablo ostaje očuvano i veoma brzo se oporavlja. Da bi paradajz drvo dostiglo svoju nromalnu visinu porebno mu je oko godinu dana.

Za razliku od  običnog paradajza ova biljka ima drvenastu stabljiku što joj omogucava bolju stabilnost i donosi mnogo više plodova. ono što je važno napomenuti da paradajz drvo nije djelo GMO inžinjeringa već plod prirodne selekcije.

Sjetva

Paradajz drvo, kao i ostale sorte paradajza sije se u male čaše ili više njih u  klasične kontejnere za sjetvu presadnica. Zemljište za sadnju trebalo bi da je što više izbalasirano, odnosno kada je riječ o orgaskom načinu uzgoja presadnica, zemlja bi trebala da bude što sitnija i pomiješana po mogućnosti s humusom ili još bi bilo bolje sa glistincem (gnjojivo koje se dobija od kalifornijskih glista).Kada je riječ o kontejnerima sjemenke se siju u razmak od 2 cm i pokriju se sitnom zemljom debljine oko 10 milimetara. Nakon sjetve kontejner je poželjno pokriti providnom folijom, kako bi održali konstantnu vlažnost i temperaturu tla i samim time pospješili kijavost. U koliko osoba ima staklenik ili toplu leju u kojoj temperatua ne pada ispod 15 stepeni može se očekivati brza klijavost i dobar rast presadnica. Nakon što presadnice porastu oko 15 do 20 cm bilo bi poželjno da ih presadite u posude koje se mogu naći u svakom vrtnom centru.

Gnjoidba ili prihrana

Prije rasađivanja potrebno je postaviti kolac u zemlju u razmaku od 60cm,  pravi se rupa za sađenje na oko 10cm od kolca, u rupu je najbolje nasuti smjesu od Pijeska, Đubriva, Zemlje i Vode , Sadi se malo ukrivo prema kolcu, i kako raste tako treba vezati za kolac radi potpore, najbolje je napraviti rezervoar za vodu, jer paradajz je žedna biljka i iziskuje redovno zalivanje. To se obezbeđuje tako što se ukopava mala saksija kao rezervoar oko 20cm od kolca. Kasnije u toku rasta kidaju se mali izdanci (zaperci) koji se nalaze između stabla i listova biljke. Dok biljka još nije počela da cvjeta biljku je potrebno zaljevati sa gnjoivom od koprive a nakon cvjetanja i kad biljka počne da stvara plodove porebno je biljku prihranjivati s gnjojivom bogato kalijumom (gavez ).

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *