Kvinoja Quinoa

Kvinoja Quinoa

Kvinoja Quinoa je stara južnoamerička biljka koje se nazivala ”zlato Inka”, jedna je od najstarijih žitarica na svijetu koja je kultivirana u Andama na području Perua, Čilea i Bolivije prije 5000 godina.

Stara civilizacija Inka prepoznala je ovu namirnicu kao izvor snage i izdržljivosti.

Iako je mnogi smatraju žitaricom, ona je zapravo srodnija špinatu, ali se uzgaja pretežno zbog svojih izuzetno zdravih sjemenki.

Kvinoja je jednogodišnja biljka koja naraste 1-2 m u visinu.

Listovi su zeleno-crveni, a na vrhu stabljike se razvijaju cvjetići formirani u raznolike grozdove iz kojih izlaze sazrele sjemenke.

Sjemenke odnosno zrna kvinoje male su kuglice, sfernog oblika, promjera 1-3 mm i najčešće su žute boje.

Ova namirnica je prepuna hranjiva.

Bolivijski poljoprivrednici tvrde da nikada nisu bolesni, jer konzumiraju kvinoju od koje prave kruh i druga jela.

Zrno ove biljke sadrži 12-16 % bjelančevina, te svih devet esencijalnih aminokiselina. Zbog toga se smatra potpunom bjelančevinastom namirnicom pogodnom za vegetarijance kao zamjena za meso i mlijeko.

Osim toga, čitava biljka izgleda dekorativno i zanimljivo.

Moguće ju je uzgojiti i u posudi.

Svi dijelovi biljke mogu služiti za jelo uključujući sjemenke, stabljike i lišće.

Listovi kvinoje imaju sličan ukus kao i špinat, ali u našoj ih zemlji nemamo gdje nabaviti, te se jedino mogu uzgajati za vlastite potrebe, a to se višestruko isplati budući da je riječ o jednoj od najzdravijih biljaka prema ocjeni stručnjaka.

Uzgoj

Kvinoja je otporna vrsta koja može uspijevati na temperaturama od -10˚C pa do 40˚C.

Nalazimo je na niskoj nadmorskoj visini odmah uz more, pa do 4000m nadmorske visine.

Neće joj naštetiti povremena suša ili siromašno tlo.

U visočju joj ne smeta hladni razrijeđeni vazduh, niti joj smetaju jako sunce, slano ili pjeskovito tlo, malo kiše, te blagi mrazevi. Odgovaraju joj sve vrste tla.

Sije se u dobro pripremljeno i razrahljeno tlo u proljeće, najbolje početkom 4. mjeseca.

Kvinoja brzo proklija. Uslijed plijevljenja, pazite da greškom ne uklonite kvinoju, a ostavite divlju lobodu koja joj je jako slična kao klijanac.

U hladnijim predjelima uvijek se može prvo posijati u posude pa u maju presaditi vani., mada za tim nema potrebe jer je riječ o otpornoj vrsti koja odlično raste u našim uslovima.

Sadi se na razmake od 30-60 cm. U Andama proizvođači sjeme rasipaju po tlu i zagrnu s grabljama.

Leave a Comment

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *